Dobrivoje Drobnjaković u radu Vodenice na Drinii njenim pritokama (1933)
naglašava da Drina, u to vreme, nije bila iskorišćena u dovoljnoj meri za ribolov
i saobraćaj ali je obilno iskorišćavana, kao i njene pritoke, za pokretanje vodenica,
valjarica i pilana (strugara).
Vodenice potočare su ostale, suštinski, npromenjene
do današnjih dana. Drobnjaković je 1933. godine zatekao i ostatke jedne vetrenjače
na Branjevu (Srez zvornički). Sagradili su je nemački doseljenici. Branjevo su 1891. godine naselili Nemci. Došlo je 36 nemačkih porodica iz Vrbasa, Srbobrana, Bingula,
Pašićeva i Pribićevićeva. Kad su ovde došli, zatekli su šumu koju
su morali da krče i na krčevinama su podigli kolibe pokrivene slamom. U ovim privremennm kolibama ostali su do jeseni, dok im
kuće nisu bile gotove. Osim alata, posteljnih stvari
i nešto hrane, natovarenih sa čeljadima na konjskim kolima, sobom ništa više nisu poneli. Svaka porodica dobila
je po sedam lanaca zemlje i po 200 forinti i za
tri godine su bili oslobođeni poreza. Brzo su se snašli, uredili selo, i počeli da obrađuju zemlju na moderan način. U tom pogledu znatno su uticali na susedno stanovništvo koje je počelo da prima novine i da se ugleda
na njih. Pored raznih novina, oni su podigli i pomenutu vetrenjaču. Ipak, vetrenjače „se nisu primile“ kod
lokalnog stanovništva, tako da je ova na Branjevu bila prva i poslednja pored Drine. Na fotografiji su njeni ostaci zabeležni 1933. godine.
Нема коментара:
Постави коментар
Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.